Naslovnica
Europska komisija: Za prevenciju poplava preporučujemo koncept "više prostora rijekama"

biljana

Nakon nedavnih teških poplava na područjima uz Savu, Dravu, Muru i Kupu, zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan pitala je Europsku komisiju što poduzima kako bi se države članice efikasnije suočavale sa sve silovitijim poplavama, te koji je stav EK o najučinkovitijem pristupu upravljanja rijekama u kontekstu sprečavanja katastrofalnih poplava.
 
"Vodeni valovi gotovo nikad ne pogađaju samo jednu državu članicu i zato je potreban zajednički europski odgovor. Samo Hrvatska je u ovoj godini od prirodnih nedaća pretrpjela gotovo pola milijarde eura štete. Pomoć koju EU pruža nakon katastrofa je dobrodošla i potrebna, no ta sredstva bi bilo bolje utrošiti na prevenciju i unapređenje sustava upravljanja vodama" stoji u pitanju eurozastupnice iz Osijeka.
 
Nadalje, Borzan je ukazala kako sve više stručnjaka i ekologa ističe kako je upravljanje vodotocima koje se oslanja pretežito na građevinske radove, poput utvrđivanja obalnih zidova, gradnju hidrocentrala i potapanje tokova akumulacijama - zastarjelo. Umjesto toga, smatraju kako više pozornosti treba pridavati konceptu 'više prostora rijekama', koji uključuje zaštitnu ulogu prirodnih poplavnih područja, meandara i rukavaca.
 
Europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik, odgovorio je sljedeće:
 
"Uzroci i posljedice poplava razlikuju se širom Europe; nužna su različita rješenja za različite uvjete. Direktiva o poplavama  (FD) temelji se na upravljanju rizicima od poplava putem upravljanja cijelim riječnim slivovima, čime se smanjuju štetne posljedice i izbjegava povećanje rizika uzvodno ili nizvodno. Direktivom o poplavama predviđeno je i da planovi upravljanja rizicima od poplava u državama članicama – koje treba donijeti do 2015. – trebaju biti usmjereni na prevenciju, zaštitu i pripravnost. Iako države članice moraju odlučiti o ciljevima smanjenja rizika od poplava, mjerama za smanjivanje rizika i prioritetu provedbe tih mjera, Direktivom o poplavama potiče se prirodno zadržavanje vode i davanje prostora rijeci.
 
Prvi ciklus provedbe Direktive o poplavama dovršit će se 2016., a izvješće Europskom parlamentu i Vijeću predviđeno je u 2018."
 
U odgovoru nadalje stoji kako se novim zakonodavstvom u pogledu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu države članice dodatno obvezuju na razvoj procjena rizika i procjena mogućnosti upravljanja rizikom. Time prevencija postaje prvi korak u okviru integrirane politike upravljanja katastrofama, što utječe na pripravnost i aktivnosti u okviru odgovora na katastrofe.
 
 
Ruralnim razvojem do potpune ravnopravnosti

Karlovac, 14.10.2014.

Rural Women UN

Posljednjih nekoliko godina Socijaldemokratski forum žena SDP-a Hrvatske posvetio je veliku pažnju obilježavanju Svjetskog dana seoskih žena koji se pokrenuo 1995., tijekom 4. UN-ove Konferencije o ženama u Pekingu, i od tada se obilježava svake godine 15. listopada kako bi se skrenula pažnja na položaj žena na selu koje, u pravilu, žive u teškim uvjetima.

Jedno od temeljnih načela u svakom civiliziranom društvu jest načelo jednakosti, kojim se potvrđuje stav da su svi ljudi jednaki u pravima i vrijedni jednakog, dostojanstvenog tretiranja, neovisno o njihovim međusobnim razlikama na temelju urođenih ili stečenih osobnih svojstava.

U takvom svjetlu, kakav je položaj žene na selu u Hrvatskoj danas?

Jedino sustavno provedeno istraživanje o položaju žena na selu, je ono Ministarstva poljoprivrede iz 2011. pod nazivom „101 pitanje za ženu iz ruralnih područja“ iz kojega se mogu iščitati zabrinjavajući podaci o statusu, svijesti i potrebama ruralnih žena u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni temeljem ispitivanja 1656 žena u dobi od 18 do 81 godine na području 18 županija, a rezultati su dobar pokazatelj za smjer u kojemu bi, zajednički, država i lokalna zajednica, trebale djelovati kako bi se dokinuli svi oblici diskriminacije i nepovoljnog položaja žena u ruralnim područjima.

Prema tom istraživanju, žene provode od 10 do 12 sati radeći na svom gospodarstvu uglavnom poslove uzgajanja povrća, čišćenja staje, čuvanja peradi i mužnje. Od šest do osam sati provode u kuhinji te čisteći kuću. U tim poslovima im gotovo nikada ne pomažu muški članovi obitelji. Oni, valjda, uskoče kada se pokvari mikser ili neki drugi aparat.

Žene na selu liječniku idu samo po potrebi, a tu potrebu u prosjeku imaju jednom godišnje. Do liječnika često moraju putovati izvan mjesta stanovanja. Ne posjećuju redovito zubara.

Gotovo 76 posto žena smatra da je hrvatsko društvo izrazito patrijarhalno, a to najčešće primjećuju u podjeli na muške i ženske poslove te u nedovoljnom vrednovanju ženskog rada u svakodnevnom životu.

Kada je u pitanju donošenje odluka, žene imaju pravo glasa samo kod nabave opreme za domaćinstvo (kućanski aparati), kod kupovine odjeće, obuće i ostalih potrepština za djecu te kod izbora menija za ručak. Muškarci, pak, odlučuju o svemu ostalom – prodaji ili kupovini zemljišta, načinu proizvodnje u poljoprivredi, kupovini automobila, pa čak i odlasku na godišnji odmor.

Iako borba protiv nasilja nad ženama nikada ne prestaje, a posljednji podaci MUP-a za ovu godinu govore da je evidentirano manje obiteljskog nasilja, kada govorimo o obiteljskom nasilju nad seoskim ženama, prema istraživanju Ministarstva poljoprivrede iz 2011., njih preko 30% nasilje doživljava često, a 43,54% ponekad.

Strašna je činjenica da čak 57,94% seoskih žena ne zna gdje treba potražiti pomoć, a samo 18-27% njih zna za Ured za ravnopravnost spolova, saborski Odbor za ravnopravnost spolova i Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Ti su podaci posebno zabrinjavajući u svjetlu događaja od prije par dana kada je u selu pored Koprivnice muž zlostavljao ženu na nezamisliv način. Zatočio ju je i lancima vezao u svinjcu, cijelu ju je noć tukao i tjerao da, baš poput svinje, s poda jede kukuruz. Jedino strašnije od činjenice da se dogodilo takvo okrutno obiteljsko nasilje, može biti postupak sudbene vlasti koja ga je nakon svega 48 sati pustila da se vrati kući i pridruži sinu koji je nastavio sa zlostavljanjem majke.

Nad ovakvim se slučajevima čovjek doista zapita kakvo smo mi društvo i kakvo društvo želimo biti?!

Postoji čitav niz zakona, stategija, rezolucija i akcijskih planova koje smo usvojili kako bismo ostvarili i zaštitili prava te unaprijedili položaj žena, no stvarnost nas gotovo svaki dan demantira. U praksi još uvijek nije iskorijenjen negativan odnos prema ženama, zaštita od nasilja savršeno izgleda na papiru, no u praksi vrlo često ovisi o diskrecijskoj procjeni i ocjeni suca, što omogućava ponavljanje kaznenog ili prekršajnog djela, dok ostvarivanje rodne ravnopravnosti uglavnom ovisi o glasnim pojedinkama, a ne o sustavu koji mora jamčiti jednaka prava za sve.

I zato, bez obzira bila ONA žena koja samo živi na selu, odnosno u ruralnom području, žena koja radi na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ili je vlasnica OPG-a, žena koja je zaposlena u sektoru poljoprivrede kao predstavnica profitnih i neprofitnih organizacija, rukovoditeljica zadruge, voditeljica ili barem zaposlenica savjetodavne službe, bez obzira je li, na kraju krajeva, načelnica ruralne općine, položaj žene na selu je i dalje težak.

Ne, žena na selu nije „ni žena ni majka, a najmanje kraljica“, nije ni ljupka djevojka rumenih obraščića i debelih crnih pletenica koja urešena u narodnoj nošnji širokog osmjeha ponosno pokazuje punu košaru gibanica i štrudla na pozivnici za lokalni izbor najseoske žene.

Zato se ženama na hrvatskom selu mora pomoći da dođu na „startnu poziciju”, jednaku sa svim ostalim građanima – sprječavanjem diskriminacije, ali istovremeno i diskriminacijom – pozitivnom diskriminacijom - izuzećima, posebnim propisima, mjerama ili praksom. Dobar korak k tom cilju je uključivanje seoske žene ili, bolje rečeno, žene ruralnih područja, u mjere ruralnog razvoja do potpune ravnopravnosti žena i muškaraca u gospodarskom i društvenom životu sela.

Život na selu može biti jako lijep, no društvo mora osigurati uvjete za to.

 
Konvencija MO SDP Gaza

Karlovac, 10.10.2014.

gaza

Izborna konvencija mjesnog ogranka SDP Gaza, održana je u petak, 10.listopada 2014.godine.

Za predsjednika izabran je Tomislav Colarić, a za zamjenika Zlatko Osmičević.

Konvenciju je pozdravila potpredsjednica Gradskog vijeća Grada Karlovca i tajnica GO SDP Karlovac Marina Novaković Matanić.

Novoizabrani predsjednik zahvalio se svim delegatima na ukazanom povjerenju, te je rekao da će se od danas krenuti pripremati za izbore za gradske četvrti i mjesne odbora koji će se u Karlovcu održati u travnju 2015. godine. Mjesni ogranak će se isključivo baviti problemima u gradskoj četvrti Gaza kojih je jako puno, a prije svega najviše ima infrastrukturnih problema.

Gaza je gradska četvrt koja je skoro u samom centru grada, a ulaganja od strane grada su upravo najmanja u toj gradskoj četvrti. Tomislav Colarić rekao je da ga posebno veseli što je upravo Miroslav Delić gradski vijećnik iz tog ogranka, te se nada da će u suradnji s njim doći do gradske uprave i onih koji odlučuje te da će zajedno pokušati rješiti neke probleme.

 
Izborna skupština Foruma žena SDP Karlovac

Karlovac, 10.10.2014.

1

U četvrtak, 09.10.2014. održana je Izborna skupština Foruma žena SDP Karlovac.

Izbornu skupštinu pozdravili su potpredsjednik GO SDP Karlovac Miroslav Delić, predsjednik Foruma mladih SDP Karlovac Josip Bišćanić, predsjednik Foruma seniora SDP Karlovačke županije Ivan Štajduhar i predsjednik Foruma seniora SDP Karlovac Pero Karmelić.

Na Izbornoj skupštini za predsjednicu izabrana je Željka Verner, za potpredsjednice Sanja Baršić i Zdenka Mataković i za članice predsjedništva Marina Novaković Matanić, Radojka Zatezalo, Jasminka Jurić, Gordana Colnar i Nikolina Zatezalo.

Novoizabrana predsjednica zahvalila je članicama na podršci i izboru te istaknula kako će zajedni sa svim ostalim članicama Foruma žena SDP Karlovac raditi na što većoj afirmaciji žena u političkim, ali i drugim sferama društvenog života na lokanoj razini.

Rad Foruma žena prvenstveno vidi kroz puno veće zbližavanje žena, rad sa ženskim udrugama i udrugama djece i mladih, ali i puno većim angažmanom oko organiziranja tematskih radionica, edukacije, okruglih stolova, te većoj suradnji i kontaktu s građanima. Želja mi je da se što više žena aktivno uključi u rad Foruma, posebice žena koje nisu politički angažirane, ali koje žele i mogu dati svoj doprinos u promicanju ljudskih vrijednosti.

 
Dan neovisnosti

Karlovac, 08.10.2014.

1

Gradska organizacije SDP Karlovac obilježila je Dan neovinosti paljenjem svijeća na Centralnom križu na Jamadolu.

Delegaciju SDP činili su predsjednik GO SDP Karlovac Žarko Latković, potpredsjednica Gradskog vijeća Grada Karlovca Marina Novaković Matanić, potpredsjednik GO SDP Karlovac i gradski vijećnik Miroslav Delić, gradski vijećnik Mladen Rakočević, član SDP-ovog Savjeta za branitelje i stradalnike iz Domovinskog rata Zdenko Bogut i predsjednik Foruma mladih SDP Karlovac Josip Bišćanić.

Ovaj državni praznik obilježava se svake godine 8. listopada kao spomen na taj datum 1991. godine, kada je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje Jugoslavije, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji. Ta je značajna odluka Hrvatskog sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.

Ovim putem još jednom čestitamo Dan neovisnosti svim građanima i građankama.

 


Stranica 1 od 111

SDP fotogalerija

  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow

Najave

Trenutno

nema najava

novih događanja.

Trenutno

nema najava

novih događanja.

Trenutno

nema najava

novih događanja.

Trenutno

nema najava

novih događanja.

Trenutno

nema najava

novih događanja.



fmsdp

youtube

karl2
alt=""

Aktualni sat

Ako želite da naši vijećnici u gradskim vijećima, općinskim vijećima ili u županijskoj skupštini postave na aktualnom satu pitanje u Vaše ime slobodno nam ga pošaljite:




Vaše pitanje:



login