Naslovnica
Izborna konvencija Foruma seniora SDP Karlovačke županije

Karlovac, 20.11.2014.

2

U srijedu, 20. studenog 2014. održana je Izborna konvencija Foruma seniora SDP Karlovačke županije.

Za predsjednika je izabran Ivan Štajduhar, za potpredsjednika Zlatko Mrvoš, i za članove Županijskog odbora Dane Ugarković, Hasan Karajić, Adam Dizdarević, Branko Eremić, Dragutin Spudić, Željko Ribar, Želimir Prpić.

Konvenciju su pozdravili sljedeći gosti: saborski zastupnik i predsjednik ŽO SDP Karlovačke županije Damir Mateljan, zamjenik predsjednika Foruma seniora SDP Božidar Vidović, predsjednik Gavnog odbora Marijan Pilaš, tajnica ŽO SDP Karlovačke županije Marina Novaković Matanić, predsjednik GO SDP Karlovac Žarko Latković, predsjednik GO SDP Duga Resa Mehmed Muharević, predsjednica GO SDP Ozalj Irena Šimunić, predsjednica OO SDP Draganić Ana Barković, predsjednik OO SDP Vojnić Branko Eremić i predsjednica Foruma žena SDP Karlovačke županije Đurđa Ivković Macut.

Gosti su redom zaželjeli uspješan rad konvencije i uspješan rad budućem rukovodstvu.

Uz to svi su se osvrnulii na stanje umirovljenika u našoj županiji, koji je daleko od zadovoljavajuće razine kao i na predsjedničke izbore koji su pred nama.

Novoizabrani predsjednik Foruma seniora Karlovačke županije Ivan Štajduhar zahvalio se svim delegatima na ukazanom povjerenju te je rekao da će se u sljedećih 4 godine Forum seniora Karlovačke županije zalagati za sljedeće:

-           Članove Foruma seniora na nivou Županije više angažirati u izbornim procesima

-           Svojim neposrednim radom maksimalno doprinijeti boljim rezultatima nego ikad prije

-           Posebno se posvetiti ostvarivanju ljudskih prava, kako u oblasti nacionalne ppripadnosti političkog uvjerenja, vjere, spola i starosne dobi

-           Dostojanstveno obilježiti svake godine Međunarodni dan starije životne dobi

-           Prigodno obilježiti Dan državnosti i ostale državne praznike

-           Svojim stavovima i javnim istupima boriti se za reforme mirovinskog sustava u RH

-           Značajnije doprinijeti osnivanju Foruma seniora u gradskim i općinskim organizacijama SDP-a u našoj županiji

 
Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) u pisanom pitanju upozorila EK na istraživanje o kvaliteti kućanskih aparata koje je proveo Europski potrošački centar

biljana

Istraživanje je pokazalo kako su primjerice perilice rublja programirane na samo 2000 do 2500 pranja, televizori na rad do 20 000 sati i slično. Kritizira se i uređaje kojima se ugrađuju kvarljivi dijelovi koji su neodvojivi od ostatka uređaja tako da nema načina da se zamjene. Na taj način proizvođači primoravaju potrošače da kupuju nove modele uređaja čim starijem istekne jamstvo.

“Nedavno smo mogli čitati kako je primjerice pala prodaja iPad uređaja u prvoj četvrtini ove godine za 9%. Stručnjaci pad objašnjavaju "prevelikom" kvalitetom uređaja. Korisnici nemaju potrebu kupovati noviji model budući da i stariji radi odlično. Taj primjer jasno pokazuje zašto neki proizvođači nauštrb potrošača svjesno odlučuju ne biti žrtve vlastitog uspjeha”, pojasnila je Borzan.

Općenito, broj žalbi potrošača koji se odnosi na elektroničke kućanske aparate u 2013. je naglo porastao u odnosu na 2012. Drugi je najčešći razlog nezadovoljstva potrošača, odmah iza nezadovoljstva uslugama aviokompanija. 

Tijekom saslušanja pred Odborom za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, povjerenica za unutarnje tržište i poduzetništvo Elzbieta Bienkowska, je najavila rad na dužem roku trajanja uređaja te jasno dala do znanja kako će bilo kakve nepoštene prakse biti dokinute. 

"Želim saznati kojim konkretnim mehanizmima namjerava osigurati zaštitu potrošača i ostvarenje najbolje kvalitete za njihov novac. Ne smijemo dopustiti da sve ostane na deklarativnoj
 razini. Nije moguće, pogotovo ako se uzme u obzir napredak tehnologije, da su proizvodi iz sedamdesetih trajali i do 20 godina, a uređaji koji su sad na tržištu ne izdrže ni 5 godina", kazala je Borzan.

Europska udruga potrošača upozorava da jamstva koja se reguliraju Direktivom o prodaji i pravnim jamstvima iz 1999. nisu dovoljna. Potrošače se često dovodi u situaciju gdje njihova pritužba ovisi o dobroj volji trgovca.

Troje od deset Hrvata ne zna svoja potrošačka prava u slučaju kad im elektronički ili kućanski uređaji ne rade ispravno. Više od dvije trećine potrošača smatra da nisu odgovarajuće zaštićeni. 

“U usporedbi s ostalim građanima EU, potrošači u Hrvatskoj se rjeđe žale i podižu tužbe protiv trgovaca, te su češće nezadovoljni ishodom procesa žalbe.
Na Komisiji je da osigura zaštitu i pravnu sigurnost za sve potrošače u EU”, naglasila je Borzan.

Bruxelles, 27. listopada 2014.

 
http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/27-10-2014/karlovcu-nista-nije-oduzeto-politickom-voljom

Karlovac, 27.10.2014.

1

Najavljena poskupljenja i povećanje prireza u gradu Karlovcu pod izgovorom da je za to kriva država jer mijenja zakon o porezu na dohodak i ukida brdsko planinska područja samo su alibi gadonačelniku Damiru Jeliću za najavljene odluke.

Rekao je danas na konferenciji za novinare predsjednik županijskog SDP-a i saborski zastupnik Damir Mateljan.

On se zajedno sa predsjednikom gradskog SDP-a i potpredsjednicom Gradskog vijeća Marinom Novaković Matanić osvrnuo na situaciju u Karlovcu.

Gradu Karlovcu ništa nije oduzeto političkom odlukom, naglašavaMateljan.

"Međutim, mogli bismo političkom odlukom nazvati to da se u projekte grada Karlovca u protekloj godini uložilo preko 16 milijuna kuna centralne države te da bi ta ulaganja vjerojatno bila i veća kad bi Grad Karlovac imao još pripremljenih, kvalitetnih projekata", kaže Mateljan.

U vrijeme krize svi bi morali paziti na rashodovnu stranu svojih proračuna pa tako i grad Karlovac, dodaje Mateljan. Tome ne pomažu politička zapošljavanja.

"Od kad je svijeta i vijeka, odnosno od kad je HDZ-a u Gradu Karlovcu gotovo 90 posto svih zapošljavanja je na principu stranačke podobnosti", dodaje Mateljan.

Potpredsjednica Gradskog vijeća Marina Novaković Matanić hvali Grad zbog projekta KaQuariuma, ali podsjeća – ne bi ga bilo da nije bilo SDP-ovog ministarstva.

"Zato što je ministarstvo financiralo cijelu tehničku dokumentaciju", podsjeća Novaković Matanić.

Odustaje se od svih projekata s istim izgovorom – kriva je Vlada i poplave, ali što je s preostalih 180 milijuna kuna proračunskog novca s kojima Grad raspolaže, pita Novaković Matanić.

Poskupljenje vrtića i dizanje prireza na 14 % moraju biti zadnje odluke

Najavljeno poskupljenje vrtića i dizanje prireza naziva dnom dna.

"U gradu Zagrebu je naskuplji vrtić je 300 kuna, kod nas je 680 kuna, a u najavi je 20 posto poskupljenje. Dizanje prireza nije toliko veliki problem za građane koliko će biti za poduzetnike koji imaju namjeru u grad Karlovac", upozorava Novaković Matanić.

Zašto Grad ima oročenih 30 milijuna proračunskih kuna?

Što 30 milijuna kuna radi oročeno, a zašto se 29 milijuna kuna svake godine prebacuje kao višak sredstava, pita se pak šef gradskog SDP-a Žarko Latković.
Tvrdi kako Grad Karlovac ne provodi proaktivnu politiku već da se samo svodi na pogodovanje investitorima.

"Spomenut ću samo Konzum i novo kino za koje je po predviđanju za 526 sjedećih mjesta, vi morate osigurati oko 230 parkirališnih mjesta. Grad Karlovac je izdao dozvolu u kojoj stoji da Konzum mora platiti samo 43 nedostajućih parkirališnih mjesta. A ja se pitam gdje je nestalo onih 190 mjesta. Za svako parkirališno mjesto inače morate platiti 10 tisuća kuna u proračun Grada Karlovca, tako da je u ovom slučju po meni najmanje milijun i pol kuna nestalo", kaže Latković.

Otkazivanje kolektivnih ugovora, smanjenje plaća i otkazi, nepodobnima

Latković predlaže i da se u cilju ušteda odnosno kao doprinos nepovećanju cijene vrtića smanji mjesna samouprava tj. broj mjesnih odbora. A kao bivši sindikalac u gradskoj upravi kaže kako se planira ukidanje svih kolektivnih ugovora, smanjenje plaća i otkazi za koje, kako kaže neće biti kriterija.

"Svi će članovi HDZ-a, poslušnici HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera ostati raditi", naglašava Latković.

Ukoliko Grad ustraje na poskupljenju vrtića i povećanju prireza iz SDP-a najavljuju referendum u Karlovcu o tom pitanju.

 
Europska komisija: Za prevenciju poplava preporučujemo koncept "više prostora rijekama"

biljana

Nakon nedavnih teških poplava na područjima uz Savu, Dravu, Muru i Kupu, zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan pitala je Europsku komisiju što poduzima kako bi se države članice efikasnije suočavale sa sve silovitijim poplavama, te koji je stav EK o najučinkovitijem pristupu upravljanja rijekama u kontekstu sprečavanja katastrofalnih poplava.
 
"Vodeni valovi gotovo nikad ne pogađaju samo jednu državu članicu i zato je potreban zajednički europski odgovor. Samo Hrvatska je u ovoj godini od prirodnih nedaća pretrpjela gotovo pola milijarde eura štete. Pomoć koju EU pruža nakon katastrofa je dobrodošla i potrebna, no ta sredstva bi bilo bolje utrošiti na prevenciju i unapređenje sustava upravljanja vodama" stoji u pitanju eurozastupnice iz Osijeka.
 
Nadalje, Borzan je ukazala kako sve više stručnjaka i ekologa ističe kako je upravljanje vodotocima koje se oslanja pretežito na građevinske radove, poput utvrđivanja obalnih zidova, gradnju hidrocentrala i potapanje tokova akumulacijama - zastarjelo. Umjesto toga, smatraju kako više pozornosti treba pridavati konceptu 'više prostora rijekama', koji uključuje zaštitnu ulogu prirodnih poplavnih područja, meandara i rukavaca.
 
Europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik, odgovorio je sljedeće:
 
"Uzroci i posljedice poplava razlikuju se širom Europe; nužna su različita rješenja za različite uvjete. Direktiva o poplavama  (FD) temelji se na upravljanju rizicima od poplava putem upravljanja cijelim riječnim slivovima, čime se smanjuju štetne posljedice i izbjegava povećanje rizika uzvodno ili nizvodno. Direktivom o poplavama predviđeno je i da planovi upravljanja rizicima od poplava u državama članicama – koje treba donijeti do 2015. – trebaju biti usmjereni na prevenciju, zaštitu i pripravnost. Iako države članice moraju odlučiti o ciljevima smanjenja rizika od poplava, mjerama za smanjivanje rizika i prioritetu provedbe tih mjera, Direktivom o poplavama potiče se prirodno zadržavanje vode i davanje prostora rijeci.
 
Prvi ciklus provedbe Direktive o poplavama dovršit će se 2016., a izvješće Europskom parlamentu i Vijeću predviđeno je u 2018."
 
U odgovoru nadalje stoji kako se novim zakonodavstvom u pogledu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu države članice dodatno obvezuju na razvoj procjena rizika i procjena mogućnosti upravljanja rizikom. Time prevencija postaje prvi korak u okviru integrirane politike upravljanja katastrofama, što utječe na pripravnost i aktivnosti u okviru odgovora na katastrofe.
 
 
Ruralnim razvojem do potpune ravnopravnosti

Karlovac, 14.10.2014.

Rural Women UN

Posljednjih nekoliko godina Socijaldemokratski forum žena SDP-a Hrvatske posvetio je veliku pažnju obilježavanju Svjetskog dana seoskih žena koji se pokrenuo 1995., tijekom 4. UN-ove Konferencije o ženama u Pekingu, i od tada se obilježava svake godine 15. listopada kako bi se skrenula pažnja na položaj žena na selu koje, u pravilu, žive u teškim uvjetima.

Jedno od temeljnih načela u svakom civiliziranom društvu jest načelo jednakosti, kojim se potvrđuje stav da su svi ljudi jednaki u pravima i vrijedni jednakog, dostojanstvenog tretiranja, neovisno o njihovim međusobnim razlikama na temelju urođenih ili stečenih osobnih svojstava.

U takvom svjetlu, kakav je položaj žene na selu u Hrvatskoj danas?

Jedino sustavno provedeno istraživanje o položaju žena na selu, je ono Ministarstva poljoprivrede iz 2011. pod nazivom „101 pitanje za ženu iz ruralnih područja“ iz kojega se mogu iščitati zabrinjavajući podaci o statusu, svijesti i potrebama ruralnih žena u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni temeljem ispitivanja 1656 žena u dobi od 18 do 81 godine na području 18 županija, a rezultati su dobar pokazatelj za smjer u kojemu bi, zajednički, država i lokalna zajednica, trebale djelovati kako bi se dokinuli svi oblici diskriminacije i nepovoljnog položaja žena u ruralnim područjima.

Prema tom istraživanju, žene provode od 10 do 12 sati radeći na svom gospodarstvu uglavnom poslove uzgajanja povrća, čišćenja staje, čuvanja peradi i mužnje. Od šest do osam sati provode u kuhinji te čisteći kuću. U tim poslovima im gotovo nikada ne pomažu muški članovi obitelji. Oni, valjda, uskoče kada se pokvari mikser ili neki drugi aparat.

Žene na selu liječniku idu samo po potrebi, a tu potrebu u prosjeku imaju jednom godišnje. Do liječnika često moraju putovati izvan mjesta stanovanja. Ne posjećuju redovito zubara.

Gotovo 76 posto žena smatra da je hrvatsko društvo izrazito patrijarhalno, a to najčešće primjećuju u podjeli na muške i ženske poslove te u nedovoljnom vrednovanju ženskog rada u svakodnevnom životu.

Kada je u pitanju donošenje odluka, žene imaju pravo glasa samo kod nabave opreme za domaćinstvo (kućanski aparati), kod kupovine odjeće, obuće i ostalih potrepština za djecu te kod izbora menija za ručak. Muškarci, pak, odlučuju o svemu ostalom – prodaji ili kupovini zemljišta, načinu proizvodnje u poljoprivredi, kupovini automobila, pa čak i odlasku na godišnji odmor.

Iako borba protiv nasilja nad ženama nikada ne prestaje, a posljednji podaci MUP-a za ovu godinu govore da je evidentirano manje obiteljskog nasilja, kada govorimo o obiteljskom nasilju nad seoskim ženama, prema istraživanju Ministarstva poljoprivrede iz 2011., njih preko 30% nasilje doživljava često, a 43,54% ponekad.

Strašna je činjenica da čak 57,94% seoskih žena ne zna gdje treba potražiti pomoć, a samo 18-27% njih zna za Ured za ravnopravnost spolova, saborski Odbor za ravnopravnost spolova i Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Ti su podaci posebno zabrinjavajući u svjetlu događaja od prije par dana kada je u selu pored Koprivnice muž zlostavljao ženu na nezamisliv način. Zatočio ju je i lancima vezao u svinjcu, cijelu ju je noć tukao i tjerao da, baš poput svinje, s poda jede kukuruz. Jedino strašnije od činjenice da se dogodilo takvo okrutno obiteljsko nasilje, može biti postupak sudbene vlasti koja ga je nakon svega 48 sati pustila da se vrati kući i pridruži sinu koji je nastavio sa zlostavljanjem majke.

Nad ovakvim se slučajevima čovjek doista zapita kakvo smo mi društvo i kakvo društvo želimo biti?!

Postoji čitav niz zakona, stategija, rezolucija i akcijskih planova koje smo usvojili kako bismo ostvarili i zaštitili prava te unaprijedili položaj žena, no stvarnost nas gotovo svaki dan demantira. U praksi još uvijek nije iskorijenjen negativan odnos prema ženama, zaštita od nasilja savršeno izgleda na papiru, no u praksi vrlo često ovisi o diskrecijskoj procjeni i ocjeni suca, što omogućava ponavljanje kaznenog ili prekršajnog djela, dok ostvarivanje rodne ravnopravnosti uglavnom ovisi o glasnim pojedinkama, a ne o sustavu koji mora jamčiti jednaka prava za sve.

I zato, bez obzira bila ONA žena koja samo živi na selu, odnosno u ruralnom području, žena koja radi na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ili je vlasnica OPG-a, žena koja je zaposlena u sektoru poljoprivrede kao predstavnica profitnih i neprofitnih organizacija, rukovoditeljica zadruge, voditeljica ili barem zaposlenica savjetodavne službe, bez obzira je li, na kraju krajeva, načelnica ruralne općine, položaj žene na selu je i dalje težak.

Ne, žena na selu nije „ni žena ni majka, a najmanje kraljica“, nije ni ljupka djevojka rumenih obraščića i debelih crnih pletenica koja urešena u narodnoj nošnji širokog osmjeha ponosno pokazuje punu košaru gibanica i štrudla na pozivnici za lokalni izbor najseoske žene.

Zato se ženama na hrvatskom selu mora pomoći da dođu na „startnu poziciju”, jednaku sa svim ostalim građanima – sprječavanjem diskriminacije, ali istovremeno i diskriminacijom – pozitivnom diskriminacijom - izuzećima, posebnim propisima, mjerama ili praksom. Dobar korak k tom cilju je uključivanje seoske žene ili, bolje rečeno, žene ruralnih područja, u mjere ruralnog razvoja do potpune ravnopravnosti žena i muškaraca u gospodarskom i društvenom životu sela.

Život na selu može biti jako lijep, no društvo mora osigurati uvjete za to.

 


Stranica 1 od 111

SDP fotogalerija

  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow

Najave

Trenutno

nema najava

novih događanja.

Trenutno

nema najava

novih događanja.

Trenutno

nema najava

novih događanja.

Trenutno

nema najava

novih događanja.

Trenutno

nema najava

novih događanja.



fmsdp

youtube

karl2
alt=""

Aktualni sat

Ako želite da naši vijećnici u gradskim vijećima, općinskim vijećima ili u županijskoj skupštini postave na aktualnom satu pitanje u Vaše ime slobodno nam ga pošaljite:




Vaše pitanje:



login