Arhiva vijesti| Novi list Plus danas |
|
Analiza provedbe ciljeva i obećanja zapisanih u koalicijskom sporazumu vladajućih HDZ-a, HSS-a i HSLS-a u prvoj godini od pobjede na izborima, potvrđuje zaključak potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor koja je našem listu povjerila da je »ova godina najgora i najteža dosad«. Globalna financijska i ekonomska kriza Sanaderovoj je Vladi istovremeno i najveća prepreka, ali i dobar alibi za sve podbačaje u realizaciji obećanja pobrojanih na 119 stranica koalicijskog sporazuma. Kriza je prvo udarila na jedno od glavnih Sanaderovih obećanja, zapisano i u HDZ-ovom preizbornom programu »tri puta sedam«, a i u sporazumu vladajućih stranaka. Radi se o obećanju o makroekonomskoj stabilnosti koja bi se temeljila na kontinuiranom i stalnom gospodarskom rastu koji je, prema planovima HDZ-a, do kraja mandata trebao narasti na sedam posto. Silazni trend BDP-a – Oni obećavaju šestpostotni rast, a mi ga već ostvarujemo! Ostvarit ćemo rast BDP-a od sedam posto! – poručivao je samouvjereno Sanader u studenom prošle godine s predizbornih pozornica širom Hrvatske. Trenutni silazni trend kretanja BDP-a ne ide, međutim, u prilog tom obećanju. U 2007. godini, kada je to obećavao, BDP se kretao oko 4,5 posto, a već ove godine, prema procjenama stručnjaka, past će na 3,3 posto, a u idućoj se očekuje rast od svega 2,4 posto. U uvjetima recesije, kada u većini europskih zemalja gospodarstvo raste još sporijim tempom ili stagnira, te brojke i nisu tako loše - ali su svakako daleko od euforičnih prognoza o sedampostotnom rastu. Još su tri predizborne mantre danas vladajućih HDZ-a i HSS-a doživjele slom uzrokovan, u najvećoj mjeri, svjetskim financijskim i ekonomskim nevoljama. Prva je ona o društvu znanja koje je podrazumijevalo »dostupnost obrazovanja svima pod jednakim uvjetima«, no iako je do kraja ove godine, po koalicijskom ugovoru trebao biti donešen Zakon o udžbenicima, koji jamči besplatne knjige svim učenicima osnovnih i srednjih škola u recesijskoj verziji taj je zakon nedavno donio ideju o imovinskom cenzusu za dobivanje besplatnih knjiga. Drugi važan cilj čije će ispunjavanje usporiti aktualna kriza, jest daljni zamah u kapitalnim investicijama. Vlada je priznala kako će morati znatno usporiti gradnju projekata tipa Pelješki most ili nizinska pruga prema Rijeci, a veliko je pitanje hoće li biti izgrađen i nastavak autoceste od Šestanovca prema Dubrovniku, jer Hrvatske autoceste ne uspijevaju dobiti zajam kod banaka, unatoč tome što imaju državno jamstvo. Seljaci ostali kratkih rukava Od treće mantre morao je odustati HSS. U predizbornoj kampanji tvrdili su kako će svake godine osigurati šest milijardi kuna za selo i seljake: 4,5 milijarda za poljoprivredne poticaje i još milijardu i pol za projekte ruralnog razvitka. U najnovijem prijedlogu državnog budžeta, sredstva Ministarstva poljoprivrede drastično su skresana za 850 milijuna kuna u odnosu na planirana, a proračun tog ministarstva biti će čak 200 milijuna kuna manji nego prošlogodišnji. Dakle, ne samo da sredstva za poljoprivredu neće rasti nego se i smanjuju. Osim toga, u resoru ministra Petra Čobankovića režu se i troškovi namjenjeni ulaganju u ruralni razvoj. HSLS u prvoj godini od izborne pobjede nije uspio izboriti se za jedan od svojih ključnih predizbornih mamaca za birače: određivanje najniže mirovine na razini od 1500 kuna. Čak i ako je ostvarenje ovih obećanja bilo ometeno krizom, dobar je dio obećanja u prvoj godini od izbora ostao neispunjen iako s krizom nemaju nikakve veze. HDZ i njihove partnere globalna kretanja na financijskom tržištu nisu smetala da ispune obećanje o spuštanju dobne granice za glasanje na 16 godina. Da su u prvoj godini mandata ispunili to obećanje, mladi od 16 pa naviše mogli su sudjelovati na lokalnim izborima u svibnju iduće godine, no u Vladi još nema ni prvog nacrta tog zakona. Stabilna vladajuća koalicija Od tri sedmice u HDZ-ovom predizbornom programu »3 puta 7« (sedam posto rasta BDP-a, sedam kapitalnih projekta i sedam posto anketne nezaposlenosti) samo jedna ima realne šanse biti ostvarena do kraja mandata. Anketna nezaposlenost, naime, kreće se sukladno HDZ-ovom obećanju: prema dolje. U trenutku kada su je HDZ-ovci obećavali, kretala se na razini većoj od 10 posto. U drugom tromjesečju ove godine, zabilježena anketna nezaposlenost bila je 7,9 posto, najniža od kada se u Hrvatskoj nezaposlenost mjeri po toj metodi. Iako je, dakle, vladajuća koalicija HDZ-HSS-HSLS u svojoj prvoj godini na vlasti prošla velika iskušenja, ona nisu ugrozila njezinu stabilnost. – Najveća pozitivna stvar u ovoj teškoj godini, upravo je to što se pokazalo da su naši partneri iz HSS-a i HSLS-a s obje noge u ovoj koaliciji i Vlade, što odgovorno i ravnomjerno dijele sve teške zadaće, uspjehe i neuspjehe, i što ne odustaju i ne prave probleme na svakoj prepreci. Tako čvrsta koalicija jamstvo je da će se Vlada moći uhvatiti u koštac sa svim problemima. Zato nećemo spuštati ljestvicu postavljenu obećanjima u koalicijskom sporazumu. Uvjerena sam da ćemo u iduće tri godine, s još više rada i discipline, uspjeti nadoknaditi ono što će biti usporeno zbog objektivno teških okolnosti u ovoj, a očekujemo i prvoj polovici iduće godine – kaže potpredsjednica Vlade Kosor. Jurčić: Nužno odustajanje od liberalističkih dogmi. Bivši premijerski kandidat SDP-a, a danas jedan od savjetnika premijera Sanadera Ljubo Jurčić smatra kako je potpuno nerealno očekivati da će HDZ i koalicijska Vlada ispuniti glavno predizborno obećanje o rastu BDP-a od sedam posto. – Uz ovakvu politiku, nismo ni blizu toga. U zemljama EU predviđa se nagativni rast BDP-a čak do minus 1,5 posto. S obzirom na povezanost hrvatskog gospodarstva s europskim, to znači da će rast domaćeg BDP-a biti manji za dva postotna poena. Dakle u 2009. realno je da BDP raste po stopi od 1,8 posto. HDZ bi mogao u najboljem slučaju, uz potpunu promjenu politike, odustajanje od liberalističkih dogmi, te ulaganja u rast proizvodnje, do kraja svog mandata dotjerati BDP do maksimalnih pet posto – procjenjuje Jurčić. Gdje je nestala dijaspora? U predizbornom razdoblju tri su glavne bitke vođene između rivala HDZ-a i SDP-a: ona oko prava glasa dijaspore, oko ideje Ljube Jurčića o uvođenju kapitalnog poreza te oko vjeronauka u školama. No čim su je predsjednik RH Stjepan Mesić, nakon mjesec dana premišljanja, dao mandat Ivi Sanaderu za sastavljanje Vlade, te su teme u potpunosti nestale s političke scene, a i iz medija. SDP tako, primjerice, nije poslao u proceduru obećani prijedlog revizije izbornog zakonodavstva kojom bi se ukinulo 11 izbornih jedinica za dijasporu, dok je HDZ Ljubu Jurčića, glavnog zagovornika kapitalnog poreza kojega su u predizbornoj kampanji proglašavali »socijalističkim ekonomistom«, nedavno uzeo u savjetnički tim Vlade i GSV-a. Štoviše, Zanimljivo je kako neke teme, poput glasanja dijaspore, redovito služe za dizanje tenzija u predizbornoj kampanji dok političari za njih gube zanimanje čim se zapečate glasačke kutije.  |
