Karlovac, 29.09.2011.

Izvor fotografije: Ka portal

Pitanja:
1)S velikom havarijom u skladištu streljiva kod Knina saznali smo kako HV muči muku s nedostatkom osoblja koji bi čuvali takve objekte i otkrili da je upitna razina sigurnosti takvih objekata.
Na području Karlovačke županije i dalje je veliki broj vojnih objekata za koje ni ne znamo što čuvaju iza svojih zidova.
Zanima me, a sigurno i širu karlovačku javnost, je li nakon katastrofe kod Knina župan ili netko iz vrha županijske vlasti stupio u kontakt s predstavnicima HV-a u smislu informiranja jesu li vojni objekti u kojima se skladišti oružje i streljivo sigurni i dobro čuvan ili građani moraju strepiti od kninskog scenarija?

2) Ne tako davno, a prilikom otvaranja HE Lešće na Dobri, bili smo svjedoci ponude župana Vučića predsjednici Vlade Jadranki Kosor da prema nahođenju izvoli iskoristiti i preostale karlovačke rijeke za hidrocentrale. Sada je, nakon ekološke katastrofe, erozije tla, poplava, uništavanja Dobre kao turističkog potencijala, opasnosti za kupače i uništenja ribljeg fonda jasno da je vlast bila temeljito neiformirana, ali i naivna kad ne samo da je podržavala nego i forsirala gradnju brane, odnosno hidroelektrane.
Prije mjesec dana održan je sastanak župana s gradonačelnicima i načelnicima Karlovca, Ogulina, G. Stola i  Netretića te vodstva Hrvatske elektroprivrede sa zaključkom da će se osnovati radna skupina koja će pokušati riješiti novonastale probleme.
Možete li gospodine župane pojasniti meni, ovoj Skupštini i građanima kada će ta radna skupina biti imenovana, tko će u njoj sjediti i kakve ona odluke odnosno zaključke može donijeti. Odgovorite na osnovu razgovora s predstavnicima HEP-a  što je uopće moguće učiniti kad je jasno da se voda kroz branu mora propuštati ako želimo da elektrana proizvodi struju? Nije li sada prekasno za spašavanje Dobre?

3) Može se ovih dana pročitati po karlovačkim medijima kako je cijele prošle godine Županijska uprava za ceste sanirala, odnosno asfaltirala ukupno 19 kilometara cesta pod svojom ingerencijom. Samo u prvih šest mjeseci 2011. asfaltirano je čak 25 kilometara, što znači da bi ta brojka do kraja godine mogla još znatno narasti.  Znamo da je od prošle godine ostalo dosta neiskorištenih sredstava namijenjenih za 2010. godinu.
Zašto ta sredstva nisu iskorištena kad su trebala biti? Je li tako velika razlika u realizaciji između 2010. i 2011. godine posljedica tehničkih problema ili smišljeni plan da se što više novca potroši, odnosno najviše kilometara cesta asfaltira pred izbore? 

Stjepan Mikulandrić, županijski vijećnik

Pitanja:
1)    Po nalazu revizije u 2010. je bilo zaposleno 86 djelatnika u Županiji, ove godine ih ima 88. Ako uzmemo u obzir da su neki djelatnici po sili zakona otišli u mirovinu ili na druga radna mjesta može se pretpostaviti da je u posljednjih godinu dana zaposleno ipak više od dva.
Prvo pitanje je koliko je točno u posljednje dvije godine zaposleno novih djelatnika i pripravnika? Drugo pitanje glasi koje je opravdanje povećanja djelatnika u Županiji u situaciji kad i EU, ekonomski analitičari, državna vlast i na kraju zdrav razum upozoravaju da je administrativni aparat u Hrvatskoj preglomazan i vuče hrvatsko gospodarstvo u sve veće probleme?

Đurđa Ivković-Macut, županijska vijećnica